Reformacijski nauk i pogledi

Liberalizam i kršćanstvo



Teološki liberalizam, u protestantskoj crkvi, u velikom je porastu od 19. st. Ali to nije nešto novo, bio je to stari liberalizam ponovno umotan s privlačnom robnom oznakom, kroz pametno osmišljenu marketinšku strategiju. Prosvjetiteljstvo 17. i 18. st. postavilo je savršene temelje za takov razvoj. Prosvjetiteljstvo je povezalo razum i empirijske činjenice kao temelj za ustrojavanje cjelovitog sustava svega. Taj je sustav povezan  sa znanošću i religijskim znanjem postao i put za razumijevanje etike, državne uprave i estetike koje čovjeku daju navodnu sposobnost da održava objektivnu istinu o stvarnosti.

Nastavi čitati “Liberalizam i kršćanstvo”
Biblijski nauk i pogledi

Proroci: Božji glasnici



Otvoriše se nebesa kao što se nakon oluje pojavljuje Sunce, objaviše se zanimljiva i slikovita: viđenja, anđeli, nebeske slike. Neočekivano i moćno dolazi poruka od Boga: »Sine čovječji, šaljem te k sinovima Izraelovim, k narodu odmetničkom što se odvrže od mene. Oni i oci njihovi griješili su protiv mene sve do dana današnjega.« (Ez 2, 3) Ovako se Bog objavio i poslao svećenika Ezekijela: govoriti, opominjati, poticati i prenositi poruke ‒ po Božjemu pozivu i poslanju postaje prorok.

Nastavi čitati “Proroci: Božji glasnici”
Biografije

Gideon: Gospodnji junak



Gideon je bio duhovno-društveni vođa kojega je Bog podigao, pozvao i vodio da izbavi Božji narod iz nevolje. Uz Božju pomoć i vodstvo okupio je malobrojnu, ali vrhunsku vojsku (tristo vojnika), s kojom je porazio neprijatelje i donio mir nakon što su ju Midijanci, s okolnim narodima, na sedam godina okupirali. Njegovo je djelovanje opisano u starozavjetnoj biblijskoj knjizi Suci 6 − 8.

Biblijsko-povijesno okružje jasno upućuje na duhovno-društveni otpad: odlazak od Boga, promicanje sinkretizma i krivovjerja te društvene nepravde. Duhovni otpad očitovao se u štovanju Baala i Ašere; muškog i ženskog poganskog božanstva. Baal je bio feničko muško božanstvo, a njegovo obožavanje je bilo rasprostranjeno među Kanaancima i Izraelcima. Običaji, vjerovanja i baalska religioznost dobro je opisana u biblijskom zapisu koji opisuje sukob proroka Ilije s Baalovim svećenicima: čit. 1. Kr 18, 25 − 29. Ašara je bila kanaanska božica i naglašavala žensku senzualnost. Obožavalo se ju kroz idole, medaljone, različite rezbarije i slikarije. Mnogi su loši kraljevi, često pod narodnim utjecajem, poticali i promicali takova krivovjerja. Jedan je od slikovitijih primjera Manaše koji je načinio ikonu Ašare i postavio ju u Božji hram te poticao ljude na klanjanje ljudskoj tvorevini: čit. 2. Kr 21, 1 − 8.

Nastavi čitati “Gideon: Gospodnji junak”