
Naše je evanđeosko poslanje upućeno svima koji žele razvijati uravnoteženu duhovnost temeljenu na vjeri u Boga, biblijsko-reformacijskom nauku, bogoslužju i društvenoj pravednosti; bez obzira na: spol, naciju, dob ili boju kože.
Mi smo hrvatska biblijsko-reformacijska zajednica. U naše su duhovno zajedništvo dobro došli svi koji prihvaćaju biblijsko-reformacijski nauk, svjetonazor i naš ustroj (kongregaciono-prezbiterijalan: zajednica vođena od izabranih prezbitera). Na temelju biblijsko-reformacijskog nauka prepoznajemo sljedeće pastoralne službe: staješine (prezbiteri), pastori, učitelji i đakoni, te kongregacionalnu samostojnost.
Promičemo i podržavamo bračnu zajednicu muškarca i žene, te čestit samački život ako netko osjeća takav poziv. Predani smo promicanju, poticanju i čuvanju takovih odnosa, te porodice i obitelji kao temeljne ćelije društva. Ne podržavamo LGBTQ+ propagandu i način života.
Uporište je naše duhovnosti i društvene pravednost Sveto pismo – Riječ Božja tumačena kroz opći kršćanski i reformacijski nauk koji svoju primjenu ostvaruje u području duhovnosti i društvene pravednosti.
Mi održavamo biblijsko-reformacijsku duhovnost i promičemo društvenu pravednost. Smatramo da je reformacija bila nastavak nastojanja pobožnih vjernika tijekom cjelokupne povijesti kršćanstva, pa je točnije reći da su početci od samih početka kršćanstva. Njezin je utemeljitelj Bog, a zaglavni kamen i glava Gospodin Isus Krist, koji ju gradi po djelovanju Duha Svetoga!
Reformacijsko je kršćanstvo nazočno u Hrvatskoj od 16. stoljeća, a prve su zajednice ustrojavane oko 1540., a prvo sinodalno zajedništvo održano je 20. travnja 1550. Reformacijski su kršćani bili nazočni na svim područjima današnje Hrvatske: posebno u Slavoniji, današnjoj središnjoj Hrvatskoj, Istri, Međimurju te u mnogim mjestima i gradovima. Tešku sudbinu reformacijskih kršćana, na području današnje Hrvatske, odredila je protureformacija. Cilj je bio prognati sve reformacijske vjernike. Odlukom je Rimske Crkve na Sinodi u Zagrebu 1602. postavljen temelj za progon, to je potvrđeno u Hrvatskom saboru 1604., i utvrđeno 1608. odlukom Habsburškog monarha Rudolfa. Hrvatima je zabranjena sloboda vjeroispovijesti te su žestoko proganjani, a imovina pljačkana. Donošeno je više takovih zakona (1687., 1715., 1723., 1741., 1799.) kojim se poticao žestoki progon Hrvata reformacijskih kršćana. Ediktom o vjerskoj toleranciji Josipa II. iz 1781. dozvoljena je ograničena sloboda savjesti i vjeroispovijesti. Hrvatski Sabor je Zakonom dopustio slobodu vjeroispovijedanja 1859., a od 1860. otpočinje primjena. O reformaciji u Hrvatskoj možete saznati putem poveznice na izbornik Hrvatska reformacija.
Suvremena Hrvatska poštuje vjerska prava, slobodu vjerovanja i vjeroispovijedanja. Vjerska prava i sloboda vjeroispovijedanja zajamčena su Ustavom i međunarodnim konvencijama.
Na našoj mrežnoj stranici možete saznati o biblijskoj duhovnosti, pogledima, životopisima biblijsko-reformacijskih velikana, povijesti i nauku reformacije s naglaskom i primjenom u društvu današnjice.
Ako imate pitanja, trebate duhovni savjet, molitvu ili želite porazgovarati o temama iz područja našega nauka, poslanja i svjetonazora možete se javiti:
telefonski, E-poštom, E-obrascem i E-pretplatom.

Pretplatite se i primajte obavijesti
o NOVOM sadržaju na vašu e-poštu!
Hvala na pretplati i praćenju našeg sadržaja.
Bog Vas blagoslovio!




Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.