Category: Hrvatska reformacija

Bolje društvene okolnosti počinju za vladavine katoličkih monarha Marije Terezije i posebno Josipa II. Car je 25. listopada 1781. donio Edikt o vjerskoj toleranciji. Njegovo, pravno, provođenje u Hrvatskoj pričekati će više od pola stoljeća. Ova »druga reformacija« neće biti hrvatska jer su se Hrvati reformacijski vjernici raselili; poneki dragovoljno, a većina nasilno vraćeni u… Continue reading Početak vjerske toleranacije (9. dio)

Uništavanje kršćanske reformacije među Hrvatima poticali su moćni pojedinci, političari, redovi (isusovci, pavlini, franjevci, dominikanci), mnogi svećenici, pojedini biskupi: biskup Nikola Stjepanić Selnički (1598. — 1602.), biskup Šimun Bratulić (oko 1550. — 4. svibnja 1611.), biskup Benedikt Vinković (1581. — 1642.), biskup Martin Borković (1597. — 1687.), ban Toma Erdödy († 1615.) i mnogi drugi.… Continue reading Rimska protureformacija (8. dio)

Iako se reformacijska misao i književnost nije mogla razviti i opstati — zbog nasilnog i sustavnog zatiranja — treba uočiti te istaknuti značajan doprinos koji su za hrvatsku kulturu dale dvije tiskare. Prva u Urachu, a druga u Nedelišću. Njihov doprinos je velika duhovna ostavština i kulturno postignuće, najvećim dijelom, zagubljena, uništena i spaljena. Tiskara… Continue reading Hrvatske reformacijske tiskare (7. dio)

Prostor Dalmacije, za razliku od ostalih dijelova Hrvatske, nije bio duboko zahvaćen reformacijskim kršćanstvom. To ne znači da nije bilo vjernika — ljudi, klera, te plemstva sklonog reformacijskom kršćanstvu; ali snažan i strašan utjecaj rimske inkvizicije, borbe za preživljavanje, društvene nestabilnosti, blizina poturčene Bosne, te feudalna, materijalna i politička isprepletenost Rimske Crkve s Mletačkom Republikom… Continue reading Reformacija u Dalmaciji (6. dio)

Istra je u 16. st. bila pod vlašću Talijana (Mlečana) i Austrijanaca. Većina puka bili su Hrvati, uz značajan broj Talijana, nešto Slovenaca i ponešto drugih. Reformacija u Istru dolazi iz talijanskih područja (Trst), te austrijskih (Štajerska i Kranjska). Prevladavao je evangelički oblik reformacije uz utjecaj valdežana (reformirani) koji su, već tada, dugo djelovali na… Continue reading Reformacija u Istri (5. dio)

Slično kao i na području današnje Istre, i Slavonije tako je i Međimurje imalo jak utjecaj kršćanske reformacije. Ovdje je najveća hrvatska plemička porodica bila nositelj i poticatelje reformacijskog kršćanstva. Zbog toga je tamo kao i drugdje bila ustrojena izuzetna snažna protureformacijska djelatnost, s jasnim ciljem: uništavanje i zatiranje kršćanske reformacije među Hrvatima, vezivanje i… Continue reading Reformacija u Međimurju (4. dio)

Većina reformatora (16. i 17. st.) bili su hrvatskog i mađarskog podrijetla, uglavnom obraćenici na vjeru u Boga: svećenici i franjevci. Oni su gorljivo prenosili biblijske istine narodu koji je njihove poruke prihvaćao. Bilo je to vrijeme duhovnog gibanja među Hrvatima i Mađarima te ostalim narodima tog kraja. U članku Protestantizam i protureformacija u podravskim… Continue reading Reformacija u Slavoniji (3. dio)

Budući su Zagrepčani bili previše otvoreni za reformaciju, nije postojalo drugog načina da ih se sankcionira pa su doneseni oštri zakoni protiv kalvina i luterana, u nakani da ih se prozelitizira ili iskorijeni. Ako se nisu htjeli pokoriti inkviziciji vršeni su sustavni, organizirani i različiti načini pritisaka i zlostavljanja. Prema tvrdnjama povjesničara Franje Buntaka temeljni… Continue reading Reformacija u Zagrebu (2. dio)

  Reformacijski utjecaj na područje današnje Hrvatske dolazio je preko današnje Mađarske, Kranjske (današnja Slovenija) i Štajerske (Austrija), te Italije (Kopar), a kod njih iz zemalja u kojima se ustrojila i opstala reformacija (Njemačka i Švicarska). Najgorljiviji promicatelji reformacije bili su katolički svećenici, teolozi i biskupi (pr. biskup Petar Pavao Vergerije ml., biskup Ivan Vergerije… Continue reading Dolazak reformacije u Hrvatsku (1. dio)