Hrvatska reformacija

Prilozi za povijest protestanata u Hrvatskoj


Akademik Radoslav Lopašić,
Prilog objavljen 25. studenoga 1892.

Lutherova nauka prodirala je polovicom šesnaestoga vijeka s tri strane u Hrvatsku.

Na zapadu dolazila je iz Istre, naročito s Kopra, pod okriljem vrlo uglednih pobornika Matije Frankovića (Flaccius), Pavla Vergerija i biskupa Senjskoga, a poslije nadbiskupa Splitskoga, poznatoga Marka Antuna Dominisa, od sjevera širilo se luteranstvo iz Kranjske i Štajerske, u kojih je zemalja gotovo sve plemstvo bilo prigrlilo Lutherovu nauku, starajući se mnogo za to, da tu nauku prošire i po Hrvatskoj i u ostalih slavenskih zemalja tadanjega turskoga carstva. Napokon unesena je nova vjera i po Lutherovoj i po Kalvinovoj nauci u gornju i u donju Slavoniju, i to oko Mure i Drave pod zaštitom knezova Zrinskih, tadanjih gospodara Međimurja, a dolje niže oko Osijeka i na Dunavu pod okriljem turske vlasti, koja je voljela protestante, nego li Rimu i Beču vazda sklone katolike.

Nastavi čitati “Prilozi za povijest protestanata u Hrvatskoj”
Hrvatska reformacija

Početak vjerske toleranacije (9. dio)


Bolje društvene okolnosti počinju za vladavine katoličkih monarha Marije Terezije i posebno Josipa II. Car je 25. listopada 1781. donio Edikt o vjerskoj toleranciji. Njegovo, pravno, provođenje u Hrvatskoj pričekati će više od pola stoljeća.

Ova »druga reformacija« neće biti hrvatska jer su se Hrvati reformacijski vjernici raselili; poneki dragovoljno, a većina nasilno vraćeni u okvire prevladavajuće religije te je sustavno branjena sloboda savjesti i vjeroispovijesti. Potrebno je uočiti kako će segregacija biti i dalje na snazi, te će se Hrvati uglavnom »reformirati« ženidbom ili udajom, manji dio obraćenjem; ali će oni, u velikoj većini slučajeva, biti sustavno stigmatizirani.

Nastavi čitati “Početak vjerske toleranacije (9. dio)”
Hrvatska reformacija

Rimska protureformacija (8. dio)

Protureforamcija

Uništavanje kršćanske reformacije među Hrvatima poticali su moćni pojedinci, političari, redovi (isusovci, pavlini, franjevci, dominikanci), mnogi svećenici, pojedini biskupi: biskup Nikola Stjepanić Selnički (1598. — 1602.), biskup Šimun Bratulić (oko 1550. — 4. svibnja 1611.), biskup Benedikt Vinković (1581. — 1642.), biskup Martin Borković (1597. — 1687.), ban Toma Erdödy († 1615.) i mnogi drugi. Bila je to organizirana, sustavna i dosljedna hajka, a cilj jasan: prozelitizirati, protjerati, popljačkati pa ako treba i pobiti sve Hrvate reformatore i reformacijske kršćane.

Nastavi čitati “Rimska protureformacija (8. dio)”