Kategorija: Hrvatska reformacija

---

Bolje društvene okolnosti počinju za vladavine katoličkih monarha Marije Terezije i posebno Josipa II. Car je 25. listopada 1781. donio Edikt o vjerskoj toleranciji. Njegovo, pravno, provođenje u Hrvatskoj pričekati će više od pola stoljeća.

Ova »druga reformacija« neće biti hrvatska jer su se Hrvati reformacijski vjernici raselili; poneki dragovoljno, a većina nasilno vraćeni u okvire prevladavajuće religije te je sustavno branjena sloboda savjesti i vjeroispovijesti. Potrebno je uočiti kako će segregacija biti i dalje na snazi, te će se Hrvati uglavnom »reformirati« ženidbom ili udajom, manji dio obraćenjem; ali će oni, u velikoj većini slučajeva, biti sustavno stigmatizirani.

Nastavi čitati “Početak vjerske toleranacije (9. dio)” →

---

Uništavanje kršćanske reformacije među Hrvatima poticali su moćni pojedinci, političari, redovi (isusovci, pavlini, franjevci, dominikanci), mnogi svećenici, pojedini biskupi: biskup Nikola Stjepanić Selnički (1598. — 1602.), biskup Šimun Bratulić (oko 1550. — 4. svibnja 1611.), biskup Benedikt Vinković (1581. — 1642.), biskup Martin Borković (1597. — 1687.), ban Toma Erdödy († 1615.) i mnogi drugi. Bila je to organizirana, sustavna i dosljedna hajka, a cilj jasan: prozelitizirati, protjerati, popljačkati pa ako treba i pobiti sve Hrvate reformatore i reformacijske kršćane.

Nastavi čitati “Rimska protureformacija (8. dio)” →

---

Iako se reformacijska misao i književnost nije mogla razviti i opstati — zbog nasilnog i sustavnog zatiranja — treba uočiti te istaknuti značajan doprinos koji su za hrvatsku kulturu dale dvije tiskare. Prva u Urachu, a druga u Nedelišću. Njihov doprinos je velika duhovna ostavština i kulturno postignuće, najvećim dijelom, zagubljena, uništena i spaljena.

Tiskara u Urachu

Prema podatcima, koje je među prvima predstavio Franjo Bučar, u Urachu (danas Bad Urach, u Saveznoj državi Baden-Württemberg u Njemačkoj), Tübingenu, Regensburgu od 1561. do 1565. te nešto malo ranije (1555.) tiskano je nevjerojatnih, čak i za današnje standarde, 25000 hrvatskih reformacijskih knjiga pretežno evangeličko-luteranskog smjera.

Nastavi čitati “Hrvatske reformacijske tiskare (7. dio)” →