Hrvatska reformacija

Početak vjerske toleranacije (9. dio)


Bolje društvene okolnosti počinju za vladavine katoličkih monarha Marije Terezije i posebno Josipa II. Car je 25. listopada 1781. donio Edikt o vjerskoj toleranciji. Njegovo, pravno, provođenje u Hrvatskoj pričekati će više od pola stoljeća.

Ova »druga reformacija« neće biti hrvatska jer su se Hrvati reformacijski vjernici raselili; poneki dragovoljno, a većina nasilno vraćeni u okvire prevladavajuće religije te je sustavno branjena sloboda savjesti i vjeroispovijesti. Potrebno je uočiti kako će segregacija biti i dalje na snazi, te će se Hrvati uglavnom »reformirati« ženidbom ili udajom, manji dio obraćenjem; ali će oni, u velikoj većini slučajeva, biti sustavno stigmatizirani.

Nastavi čitati “Početak vjerske toleranacije (9. dio)”
Hrvatska reformacija

Rimska protureformacija (8. dio)

Protureforamcija

Uništavanje kršćanske reformacije među Hrvatima poticali su moćni pojedinci, političari, redovi (isusovci, pavlini, franjevci, dominikanci), mnogi svećenici, pojedini biskupi: biskup Nikola Stjepanić Selnički (1598. — 1602.), biskup Šimun Bratulić (oko 1550. — 4. svibnja 1611.), biskup Benedikt Vinković (1581. — 1642.), biskup Martin Borković (1597. — 1687.), ban Toma Erdödy († 1615.) i mnogi drugi. Bila je to organizirana, sustavna i dosljedna hajka, a cilj jasan: prozelitizirati, protjerati, popljačkati pa ako treba i pobiti sve Hrvate reformatore i reformacijske kršćane.

Nastavi čitati “Rimska protureformacija (8. dio)”
Hrvatska reformacija

Hrvatske reformacijske tiskare (7. dio)

Tražite Gospoda

Iako se reformacijska misao i književnost nije mogla razviti i opstati — zbog nasilnog i sustavnog zatiranja — treba uočiti te istaknuti značajan doprinos koji su za hrvatsku kulturu dale dvije tiskare. Prva u Urachu, a druga u Nedelišću. Njihov doprinos je velika duhovna ostavština i kulturno postignuće, najvećim dijelom, zagubljena, uništena i spaljena.

Tiskara u Urachu

Prema podatcima, koje je među prvima predstavio Franjo Bučar, u Urachu (danas Bad Urach, u Saveznoj državi Baden-Württemberg u Njemačkoj), Tübingenu, Regensburgu od 1561. do 1565. te nešto malo ranije (1555.) tiskano je nevjerojatnih, čak i za današnje standarde, 25000 hrvatskih reformacijskih knjiga pretežno evangeličko-luteranskog smjera.

Nastavi čitati “Hrvatske reformacijske tiskare (7. dio)”