Hrvatska reformacija

Hrvatske reformacijske tiskare (7. dio)

Tražite Gospoda

Iako se reformacijska misao i književnost nije mogla razviti i opstati — zbog nasilnog i sustavnog zatiranja — treba uočiti te istaknuti značajan doprinos koji su za hrvatsku kulturu dale dvije tiskare. Prva u Urachu, a druga u Nedelišću. Njihov doprinos je velika duhovna ostavština i kulturno postignuće, najvećim dijelom, zagubljena, uništena i spaljena.

Tiskara u Urachu

Prema podatcima, koje je među prvima predstavio Franjo Bučar, u Urachu (danas Bad Urach, u Saveznoj državi Baden-Württemberg u Njemačkoj), Tübingenu, Regensburgu od 1561. do 1565. te nešto malo ranije (1555.) tiskano je nevjerojatnih, čak i za današnje standarde, 25000 hrvatskih reformacijskih knjiga pretežno evangeličko-luteranskog smjera.

Nastavi čitati “Hrvatske reformacijske tiskare (7. dio)”
Hrvatska reformacija

Reformacija u Dalmaciji (6. dio)

Dalmacija

Prostor Dalmacije, za razliku od ostalih dijelova Hrvatske, nije bio duboko zahvaćen reformacijskim kršćanstvom.

To ne znači da nije bilo vjernika — ljudi, klera, te plemstva sklonog reformacijskom kršćanstvu; ali snažan i strašan utjecaj rimske inkvizicije, borbe za preživljavanje, društvene nestabilnosti, blizina poturčene Bosne, te feudalna, materijalna i politička isprepletenost Rimske Crkve s Mletačkom Republikom nisu išli u prilog reformacijskom kršćanstvu.

Nastavi čitati “Reformacija u Dalmaciji (6. dio)”
Hrvatska reformacija

Reformacija u Istri (5. dio)


Posrednik

Istra je u 16. st. bila pod vlašću Talijana (Mlečana) i Austrijanaca. Većina puka bili su Hrvati, uz značajan broj Talijana, nešto Slovenaca i ponešto drugih. Reformacija u Istru dolazi iz talijanskih područja (Trst), te austrijskih (Štajerska i Kranjska). Prevladavao je evangelički oblik reformacije uz utjecaj valdežana (reformirani) koji su, već tada, dugo djelovali na području Sjeverne Italije. Reformacijske ideje su najviše širili svećenici Rimokatoličke Crkve, među njima veliki broj bivših fratara i svećenika (pr. Juraj Cvečić) popova glagoljaša (pr. Stjepan Konzul Istranin iz Buzeta), biskupi (Petar Bonomo, Giovanni Battista Vergerie, Petar Pavao Vergerije ml., Franjo II. Jozefić Rican), pojedino plemstvo, trgovci, vojnici, i pučani.

Nastavi čitati “Reformacija u Istri (5. dio)”