Biblijska reformacija

---

“I pogledah, kad gle: sa sjevera pristizaše olujni vihor — veliki oblak s plamtećim ognjem i sjajem oko sebe — a isred njega nešto bojom nalik jantaru, isred ognja.” (Eze 1,4. VB)

---

Biblijski zapis iz Knjige proroka Ezekiela 1–3 donosi zanimljivo, slikovito, zagonetno, pomalo zastrašujuće i jedno od najupečtljivijih biblijskih viđenja. Primio ga je židovski svećenik i prorok Ezekiel za vrijeme babilonskog sužanjstva na području rijeke Kebar, kod Tela Abiba (Tel Aviv), oko 593. pr. Kr.

Nastavi čitati “Ezekielovo nebesko viđenje” →

---

Dugo se vode rasprave o navodnom sukobu vjere i znanosti. Sjeme toga sukoba posijano je još u antičko doba. Grčka filozofija od svojih početaka nastoji ponuditi racionalne, a ne mitološke odgovore na stvarnost koja nas okružuje. Taj je pogled postupno vodio prema demitologizaciji svijeta. Platon je već tada upozorio da „znanje koje ne ide prema istini nije znanje nego mišljenje“ (Platon, “Država”), čime je ukazao na razliku između racionalne spoznaje i pukih narativa.

Nastavi čitati “Znanost i vjera” →

---

“Kad je naime Abrahamu Bog dao obećanje, budući da se nije imao kime većim prisegnuti, on se prisegnu samim sobom govoreći: Uistinu, blagoslivljajući blagoslovit ću te i umnažajući umnožit ću te. I tako Abraham, strpljiv, postiže obećanje. Ljudi se naime većim kunu i svakoj im je raspri kraj prisega za potvrdu. Tako i Bog, hoteći baštinicima obećanja obilatije pokazati nepromjenjivost svojega nauma, potvrdi ga prisegom, da bismo kroz ta dva nepromjenjiva čina, u kojima je nemoguće da bi Bog slagao, mi koji smo prebjegli imali snažno ohrabrenje da se držimo nade koja je postavljena pred nas. Nju imamo kao sidro duše, i pouzdano i čvrsto; ona ulazi i u unutrašnjost iza zastora, kamo je kao preteča za nas ušao Isus postavši dovijeka velesvećenik po redu Melkisedekovu.” Heb 6,13–12. (VB)

Nastavi čitati “Slijediti Božju objavu” →