Nauk

---

---

Vjerujemo u jednoga Boga u tri osobe (Otac, Sin i Duh Sveti);

†

Gospodin Isus Krist je jedan, jedini i jedinstveni: Spasitelj, Otkupitelj i Posrednik Božjega spasenja i milosti. Svako tko ga vjeruje srcem i ispovijeda ustima svojima biti će spašen;

†

Biblija je istinita i nepromjenjiva Riječ Božja i objava Božje volje, vjernici se potiču na njezino čitanje, proučavanje, promišljanje i promicanje;

†

Molitva je sastavnica duhovnoga života i duhovne obnove svakog vjernika. Molitva izgovorena jednostavnim i razumljivim riječima upućena Gospodu Bogu u ime Gospodina Isusa Krista po sili Duha Svetoga;

†

Pokajanje i obraćenje je temelj duhovnog života s Bogom, ali i postupak koji traje cijeli život, a odvija se s vremena na vrijeme po djelovanju Duha Svetoga;

†

Crkva je zajednica odabranih i pozvanih vjernika. Vođena je od prezbitera tj. pozvanih i odabranih starješina. Na biblijskim temeljima vjerujemo u postojanje sljedećih pastoralnih službi: prezbiterske, propovjedničko-učiteljske, đakonske;

†

Vjernici su pozvani, u skladu sa svojim mogućnostima, znanjem, sposobnostima i darovima, živjeti te promicati Božji sustav vrijednosti u osobnomu, obiteljskomu, poslovnomu i društvenomu životu;

†

Potičemo i promičemo bračnu zajednicu muškarca i žene. Roditelji su pozvani odgajati djecu svojim vjerničkim primjerom. Podržavamo čist i čestit samački život za one koji se odluče na takav život;

†

Vjerujemo u vječni život koji započinje po milosti i darom vjere tijekom zemaljskog života, a nastavlja se nakon smrti te u potpunoj punini nakon uskrsnuća i ponovnog Kristovog povratka;

†

Vjeroispovijedamo opća vjerovanja kršćanstva: Apostolsko, Nicejsko-carigradsko, Atanazijevo, Kalcedonsko;

†

Nauk i tumačenja temeljena su na opće prihvaćenim reformacijskim katekizmima i konfesijama koja kao i ostale konfesije nisu Biblija tj. nemaju status Riječi Božje, a sažete su kroz Pet reformacijskih uzrečica (Pet reformacijskih sola)!

†

---

---

---

---

– Biblijsko-reformacijski nauk –

»Biblija« je izvorište i vrhovništvo nauke, morala, života i pobožnosti. »Biblija« je Božja riječ i objava Boga čovjeku. Kroz »Sveto« pismo upoznajemo Istinu te činjenice koje je Bog htio objaviti. Kroz »Bibliju« se upoznaje Bog onoliko koliko se objavljuje u svojoj riječi, ta je objava konačna, dostatna za spasenje i razumijevanje Svemogućega. Kroz tu objavu dobiva se cjelovita slika o Bogu, planu i putu spasenje, novomu i vječnomu životu. Tamo gdje »Biblija« jasno naučava od toga se ne odstupa! Nejasna i granična pitanja se promatraju kroz opći nauk koji je jasno izražen u »Bibliji«.

Reformacijski nauk se tumači i pojašnjava na temelju tradicionalnih i opće prihvaćenih vjerovanja kršćanstva. Oni nemaju statut kanona jer je jedini kanon vjere, nauka i života Biblija ‒ Riječ Božja. Oni izražavaju temeljni nauk i praksu te služe kao vodiči u pojedinim pitanjima.

Tradicionalna vjeroispovijedanja: »Apostolsko«, »Nicejsko-Carigradsko« (325. i 381. po. Kr.), »Atanazijsko vjerospovjedanje« (500. po. Kr.), »Kalcedonsko« (451. po. Kr.).

Evangelička vjerovanja sažeta su u »Konkordijskoj knjizi« (1580.). Ističe se »Augsburgško vjeroispovijedanje« (1530.), »Lutherov kraći i duži katekizma« (1529.), i »Konkordijska formula« (1577.). Reformirana vjeroispovijedanja i katekizmi: »Heildelbergeški katekizam« (1563.), »II. Helvetsko vjeroispovijedanje« (1566.), su dva najznačajnija dokumenta koji određuju reformiranu teologiju te su opće prihvaćena i priznata. Pored navedenog značajna su; »Belgijsko vjeroispovijedanje« (1561.), »Kanon Sinode u Dortu« (1619.), »Westministersko vjeroispovijedanje« (1646.); »Duži i Kraći katekizam« (1649.), »Francusko vjeroispovijedanje« (1559.), »Valedenzijansko vjeroispovijedanje« (1120. i 1544.) i »Škotsko vjeroispovijedanje« (1560.). Anglikanska vjerovanja sažeta su u »Knjizi zajedničkih molitvi« (1549.) te »Trideset i devet članaka vjerovanja« (1571.).

Treba uočiti da je reformacijska nauka prošla mnoge teološke i praktične revizije. Po pojedinim pitanjima ublažena su ili redefinirana stajališta, pa se ta vjerovanja trebaju sagledavati i iz povijesnog diskursa tadašnjih odnosa i vjerovanja.

---

---

---

---

---