Početak dvadesetog stoljeća bilježi porast reformacijskih kršćana na području današnje Hrvatske. Toj činjenici pogoduje daljnje naseljavanje etničkih manjina, koji su većina bili rimokatolici, ali uz značajan postotak reformacijskih kršćana: Nijemci, Mađari, Slovaci i Česi.
Prema podatcima, koje navodi najveći protestantski hrvatski povjesničar Franjo Bučar, 1901. je na području Hrvatske bio značajan broj reformacijskih kršćana. U Baranji i Slavoniji (koja je imala nešto drugačije granice) bilo je cijelih mjesta reformacijskih zajednica, i taj relativno veliki porast nastavlja se do I. svjetskog rata.
Godine 1901. bilo je deset Evangeličkih crkvenih općina s približno 25 000 vjernika, te osam Reformiranih crkvenih općina s 10 000 vjernika na prostoru Slavonije toga doba (Vjestnik 1901.). Bilo je i unijatskih crkvenih općina. Prema Godišnjaku evangeličke crkvene općine Zagreb iz 1901. spominje se 151 mjesto u kojemu su bili reformacijski kršćani. Crkvena općina Zagreb, bila je središnja zajednica za Hrvatsku, imala je 2844 vjernika od toga 1683 augsburške-evangeličke i 1161 helvetske-reformirane vjeroispovijedi, te je obuhvaćala filijale u: Bjelovaru (725), Kutini (198), Karlovcu (63), Mlinskoj (386), V. Pisanici (314), Varaždinu (48), Komarskim Moravicama (23), Petrinji (28), Sisku (26), Vrbovacu (57), te rasijane vjernike u 75 sela s 311 članova. Zagreb je imao 470 vjernika od kojih je bilo 360 agsburške vjeroispovijedi (luterani), i 110 helvetske vjeroispovijedi (kalvini). Pučka škola je osnovana 1888., imala je 100 djece te se je učio njemački i hrvatski jezik. Djelovala je u zgradi Crkvene općine koja je izgrađene 1884. Reformirana Crkva, na području današnje Hrvatske, je 1941. imala 30 crkvenih općina i filijala, više od 15 škola te više od 14 000 vjernika, sedam općina je bilo njemačkog govornog područja, većina mađarskog, a nekoliko češkog i hrvatskog. Evangelička Crkva na području današnje Hrvatske 1941. je, u navedenom vremenu, brojila oko 17 000 evangelika.
Reformacijske zajednice u Hrvatskoj i okolnim zemljama imaju značajan porast. Svojim djelovanjem stvaraju pozitivno društveno okružje, iako su većina »što silom, a što milom« izolirani. Sa sobom donose radni elan i želju za uspjehom, tu im se nude mogućnosti koje nisu imali u svojim državama odakle su »trbuhom za kruhom« kao poljodjelci, obrtnici, državni službenici te veleposjednici došli u današnju Hrvatsku. Reformacijske zajednice financirale su se same, uz značajnu pomoć države, te Njemačke, Mađarske, Švicarske, SAD-a, itd.
Vrijeme vladine jugoslavenskih komunista donijelo je mnoge nevolje i veliku pljačku imovine. Pljačku i progone je organizirala Komunistička partija, a provodili njezini sljedbenici i titoisti. To je vrijeme značajnog raseljavanja reformacijskih kršćana.
Demokratska Hrvatska napravila je, na pravnoj i zakonskoj razini, veliki iskorak u zaštiti i promicanju vjerskih prava te je dobar primjer i uz bok naprednih zemalja. Velike i male vjerske zajednice, kršćani i nekršćani, primaju pomoć, a počeli su ju dobivati: adventisti, baptisti, evanđeoski, karizmatici, kristovci, pentekostalci, itd.
Vjerska prava su zaštićena Općom deklaracijom, konvencijama, Ustavom i zakonima, a vjernicima u organizacijama, izvan njih ili bez njih se jamči zaštita vjerskih prava i sloboda.
Ustav Republike Hrvatske izrijekom ističe vjerska prava i slobode Članak 14., 40., 41.:
»Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki.« (Članak 14.) »Jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja.« (Članak 40.) »Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države. Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, učilišta, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države.« (Članak 41.)
Autor (tekst i fotografija): Branimir Bučanović, Izvor: Reformacija u Hrvatskoj, Daba copy Centar, Zagreb 2016.
Biblijska reformacija 
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.