Reformacijski nauk i pogledi

Lutherov nauk o milosti

Editor
Luther: Vjera u Spasitelja

»Nije pravedan onaj koji mnogo čini nego onaj, tko bez djela, puno vjeruje u Krista. Zakon naređuje: ‘Uradi to!’, a to se nikad ne okončava. Milost kaže, ‘Vjeruj u to!’, i sve je već učinjeno.« (M. L.)

Martin Luther (1483. – 1546.) je ostao zapamćen kao poznati i priznati kršćanski reformator, on je – na temeljima biblijskog nauka i predaje, kao središte svoga nauka – poučavao o spasenju po Božjoj milosti (»Sola Gratia« – Samo milošću).

»Lutherova se teologija, u temeljima, može shvatiti kao razvoj njegove misli s obzirom na suštinu milosti, Božje naklonosti i blagoslova; darovane nezasluženim ljudskim bićima. Mnogi dijelovi lutherova biblijskog nauka i bogoslovnih pogleda, u suštini žele razumjeti Božju milost koja je u punini otkrivena u Isusu Kristu. Lutherovi su pogledi na Božju pravednost, opravdanje po vjeri, vezanost volje, razlika između zakona i evanđelja, nove poslušnosti, te mnogi drugi povezani pogledi, u svojim temeljima, pokušaji opisa što to znači imati Božju milost.« (Oxford Reserch Encyclopedias)

Milost, kao biblijski pojam, dolazi od i.ž.r. grč. haris, a može se odrediti kao čovjekova stanja u kojemu prevladava: radost, zadovoljstvo, ispunjenost, smislenost, duhovnost koja su darovana od Boga po vjeri u Isusa Krista. Bog je izvor milosti, koji daruje vjerniku, neuvjetovano njegovim djelovanjem ili snagom, a kao znak Božje naklonosti, milosrđe i ljubav. Po Božjoj milosti čovjek dobiva spasenje i vječni život, ali i duhovne darove s kojima služi Bogu i gradi njegovo kraljevstvo na Zemlji. Biblijski nauk o milosti može se dobro sažeti sljedećim navodom: »Ali Bog, koji je bogat milosrđem, zbog svoje velike ljubavi kojom nas uzljubi, i nas, koji bijasmo mrtvi u prijestupima, oživi s Kristom (milošću ste spašeni!) s njim nas podiže i posjede na nebesima u Kristu Isusu, da u vjekovima koji nadolaze pokaže preobilno bogatstvo milosti svoje dobrotom prema nama u Kristu Isusu. Ta milošću ste spašeni po vjeri! I to nije od vas, Božji je to dar! Ne po djelima, da se ne bi tko pohvalio.« (Ef 2, 4 – 9. VB)

Lutherovo je razumijevanje milosti utemeljeno na biblijskoj objavi pa je i razumijevanje »Svetog pisma« i biblijske milosti ključno za razumijevanje njegova nauka. U članku ćemo iznijeti i dva primjera koji približavaju njegov nauk o milosti: »95 Teza« i »Lutherovu ružu«.

U svojih »95 Teza« (1517.), s kojima otpočinje Lutherovo reformatorsko djelovanje, progovorio je o iskrivljenoj nauci te običajima Rimske Crkve koja je materijalno bogaćenje, politički utjecaj i vlast nad ljudima postavila za temeljno odredište svoga djelovanja. Vrhunac je njegovog nezadovoljstva bila prodaja Oprostnica (Indulgencija), koje su se kupovale za novce, zavisno o težini grijeha te služile kao sredstvo zgrtanja novaca, poticanja simonije i promicanja korupcije. Oprostnice su ujedno ponižavale i podcjenjivale Božju neuvjetovanu i veliku milost koju je Bog darovao po najvećoj i konačnoj žrtvi: Gospodinu Isusu Kristu. U svojim je tezama progovarao o pojedinim pogreškama te daje svoj pogled utemeljen na biblijskom nauku. Teze su ujedno, u širem smislu, obrana središnjeg biblijskog nauka o milosti. Luther je naučavao da svaki istinski kršćanin ima udio u svim Kristovim blagoslovima koji su mu darovani od Boga. Naglasak na darovanju isključuje kupovinu blagoslova ili milosti za materijalnu naknadu ili novac, (37. teza). Zbog toga je uzaludno očekivati sigurnost spasenja ili oprost grijeha kupovinom ili materijalnom naknadom, pa čak ako tu kupovinu potpisuje i najviši crkveni službenik, (52. teza).

Lutherovu ružu je osmislio, kada je već postao poznati reformator, ne bi li s lakoćom pojasnio temeljne poruke svoga nauka. Dana 8. srpanja 1530. u pismu, kojega je napisao u Koburgškom dvorcu, pojasnio je njezin smisao i značenje. »Križ crne boje, smješten je u središte srca crvene boje, a simbolizira Krista raspetog za nas. Ako srcem vjerujem biti ću spašen: Rim 10, 10. Crna boja podsjeća da križ usmrćuje našu tjelesnu narav, ali je u crvenomu srcu, prirodne boje, što poručuje da nas Kristov križ oživljava. Pravednik će živjeti po vjeri u Spasitelja: Rim 1, 17. Srce je u središtu bijele ruže, što poručuje da vjera daje radost, utjehu i mir. Može se reći, ΄stavlja΄ vjernika u središte ruže jer vjera daje mir kakav svijet ne daje: Iv 14, 27. Ruža mora biti bijela jer je to boja duha i anđela: Mt 28, 2 ‒ 3 i Iv 20, 12. Ruža je smještena na ΄nebesko plavoj΄ podlozi podsjećajući da je radost u Duhu i vjeri početak nebeske, vječne, radosti. Ona je već dijelom vjere i shvaćena nadom iako se, možda, još ne očituje. Zlatni obruč označuje: nebesku, neprolaznu, i ogromnu radost. Ona je mnogo vrednija od svih radosti i dobara, baš kao što je zlato najdragocjeniji metal.«

Luther se je sučelio sa srednjovjekovnim hladnim, mračnim, legalističkim, materijalističkim i despiritulaliziranim sistemom religijskih obreda koji su služili održavanju političko-religijskog sistema, te iskorištavali narod za svoje potrebe. »Većina je tumača dobro shvatila, da po Lutherovom pogledu, imati milostivog Boga znači: imati Boga koji ne traži od čovjeka ispunjenje određenih propisa kako bi primio Božji dar u Kristu; ili da se oduži za Božje davanje kako bi nastavio dobivati Kristove blagodati. Za Luthera: vjerovati i pouzdati se u navedeno, po Isusu Kristu, znači imati milostivog Boga. Bog je već susreo sve preduvjete, te ispunio sve što je potrebno.« (Oxford Reserch Encyclopedias)

Lutherova je poruka, o snazi Božje milosti, poticajna i danas: »Ovo je tajna bogatstva božanske milosti za grešnike; predivnom zamjenom naši grijesi sada nisu naši nego Kristovi, a Kristova pravednost nije Kristova nego naša!«

Autor (tekst i ilustracije): Branimir Bučanović
  • Izvori:
    • Diarmaid MacCulloch, »The Reformation«, Viking Penguin, New York 2004.
    • Donald K. McKim, »Encyclopedia of the Reformed Faith«, Westministers/John Knox Press, Louisville 1992.
    • Klaus Ganzer, »Dictionary of the Reformation«, The Croassroad Publishing Company, New York 2004.
    • My Sword for Android, version 10.4.1, Riversoft Ministry, 2011-2019.
    • Martin Luther, »Martin Luther’s Basic Theological Writings«, p. 56, Fortress Press, 2012
    • T. M. Lindsay, »Reformacijski priručnik«, Daba Copy centar, Zagreb 2017.
    • Dr. Martin Luther, »95 Theses, Disputation of Doctor Martin Luther on the Power and Efficacy of Indulgences« 1517. (Adolph Spaeth, L.D. Reed, Henry Eyster Jacobs, et Al., Trans. & Eds. [Philadelphia: A. J. Holman Company, 1915], Vol. 1, pp. 29-38.)
  • Mreža:
    • The Book of Concord (The Confessions of the Lutheran Churches), bookofconcord.org
    • Oxford Reserch Encyclopedias, oxfordre.com/religion/
    • Varaždinska Biblija, hbn.hr
Lutherova ruža
Branimir Bučanović ©