Biblijska reformacija

Većina reformatora (16. i 17. st.) bili su hrvatskog i mađarskog podrijetla, uglavnom obraćenici na vjeru u Boga: svećenici i franjevci. Oni su gorljivo prenosili biblijske istine narodu koji je njihove poruke prihvaćao. Bilo je to vrijeme duhovnog gibanja među Hrvatima i Mađarima te ostalim narodima tog kraja.

U članku Protestantizam i protureformacija u podravskim hrvatskim selima u Mađarskoj u 16. i 17. stoljeću, Đuro Franković piše slijedeće. »S obzirom na sve podatke postaje jasno da su se u Donjoj Ugarskoj (Južna Mađarska, Slavonija i Baranja op.a.) pored Sztáraija u širenju protestantizma istakli još: Mihály Siklósi, Mirko Ciger, Georgius Prodanisinus, Miklós Tukni, Szerémségi Illés i dr. Sudeći po njihovim prezimenima, većina su, ako ne i svi, bili Hrvati, a možemo samo pretpostaviti da su podjednako poznavali i hrvatski jezik.«

Nastavi čitati →

Mojsije je bio: biblijski velikan, vođa, prorok, silan u djelima i riječima, ustrajan, rodoljub, predan, ponizan, pobožan i Božji čovjek. (usp. Pnz 33, 1; Br 12, 3; Dj 7, 22;)

Njegovo je ime povezano s njegovom zamalo tragičnom sudbinom. Imenovala ga je faraonova kćerka, koja ga je spasila od sigurne smrti u Nilu, a Mojsije znači: »jer sam ga iz vode izvadila.« (Izl 2, 10.) Bilo je to u vrijeme kada su Izraelci boravili u Egiptu i neposredno prije odlaska u Obećanu zemlju. Njihov je odlazak bio odgovor na molitve koje su potaknute teškim okolnostima u kojima su se našli. Mojsije je dobio Božji poziv i poticaj da ih vodi iz Egipta ka Obećanoj zemlji. Mojsije je, prema rabinskoj predaji, živio od 1391. do 1271 pr. Kr. (120 g.) Ipak treba uzeti u obzir da oko povijesnih pitanja Mojsijevog života te izlaska postoje razmimoilaženja među bibličarima pa tako “NIV Study Bible” ističe: »Ukratko, ne postoje jaki razlozi za promjenu tradicionalnog datuma, 1446. pr. Kr., izlaska Židova iz Egipatskog sužanjstva.«

Nastavi čitati →