Snovi su oduvijek privlačili čovjekovu pozornost. Različito su tumačeni, a mnogi im pripisuju nadnaravna značenja. Promotriti ćemo ih iz biblijskoga ugla, te istaknuti nekoliko znanstvenih činjenica.
Neuroznanstvena istraživanja su potvrdila da suvremeno društvo daje loše poticaje koji vode ka narušavanju cjelovitosti, dubine i dužine spavanja. Zaključak je istraživanja da treba redovito spavati sedam do osam sati, a mnogi ljudi spavaju puno kraće. Oni koji redovito spavaju kraće od šest sati imaju velike izglede da obole od: depresije, moždanog udara, pretilosti pa čak i psihoze tj. trajno narušenoga psihičkoga zdravlja. Dakle, kronična neispavanost narušava čovjekovo zdravlje. Naš mozak tijekom dana prikuplja podatke koje obrađuje za vrijeme sna. Dok spavamo odvija se nevjerojatna i bitna umna preobrazba pa možemo sa sigurnošću zaključiti: bez redovitoga i dovoljnoga spavanja i sanjanja, kojega se uglavnom ne sjećamo, nema zdravoga duševnoga života. Za više o istraživanjima u ovom području pročitajte: »National Geographic«, Michael Finkel, »Nove spoznaje o znanosti spavanja«, str. 22. br. 8, kolovoz 2018.
U »Svetom pismu« zapisani su primjeri i poruke o snovima, te rijetkim pojedincima, koji su imali Bogom dani dar njihova tumačenja. Bog je ponekad kroz snove davao čovjeku poruke koje su mu bile vodič za postupanje ili objava Božje volje. Ipak je potrebno uočiti: ne možemo govoriti o snovima kao izvoru, nego sredstvu preko kojih je Bog ponekad i u rijetkim okolnostima progovarao čovjeku. Nadalje, iako vjernici danas imaju Duha Svetoga i puninu Božje volje kroz biblijsku objavu, ne možemo odbaciti mogućnost da Bog i danas povremeno otkriva svoju volju kroz snove. Ipak, onaj tko misli da dobiva objave kroz snove treba ih – kroz biblijsko proučavanje u molitvenomu duhu – provjeravati. Što se tiče tzv. tumača snova, baš kao u biblijska tako i današnja vremena, treba biti izuzetno oprezan. Uglavnom se radi o smutljivcima koji koriste naivnost, nesreću ili neznanje pojedinaca za svoju, obično materijalnu, korist.
Istaknuti ćemo tri biblijska primjera koji pojašnjavaju i približavaju ovu temu: Jakovljev i Josipov san, te Daniel.
Jakovljev san zapisan je u knjizi »Postanka«, čit. Post 28, 10 – 22. Dok je bio na putu te odlučio prenoćiti usnio je zanimljiv san. Sanjao je anđele koji su usmjeravali njegovu pozornost prema Gospodu. Iz zapisa se iščitava i ključna služba Božjih anđela; oni usmjeravaju na Gospoda i pozivaju ljude na vjeru u Boga. Bog je Jakovu dao obećanje o blagoslovu i uspostavi saveza koji će i Jakov potvrditi. Ova ga se je objava dojmila pa je odlučio tamo načiniti bogomolju. Mjesto je prozvao Betel, hrv. kuća Božja. Biblijski zapis ovako opisuje Jakovljev doživljaj: »Tad se Jakov probudi oda sna svojega te reče: ‘Zaista je Gospod na ovome mjestu, a ja nisam ni znao.’ I prestraši se te reče: ‘Kako je strašno ovo mjesto! Ovo nije drugo nego kuća Božja i ovo su dveri nebeski!’« (Post 28, 16 – 17. VB) Ovaj je san primjer Božje objave koja se je kasnije potvrdila kao istinita, a njezino je ostvarenje nastupilo nakon dugog vremena. Bog je objavio svoju volju Jakovu, a on je s vjerom prihvatio.
Danielov primjer pokazuje izuzetno rijedak dar: tumačenje snova. U starozavjetnoj biblijskoj knjizi, koja nosi ime po njemu, pronalazimo mnoge zanimljivosti, zgode iz njegova i života trojice sudrugova, te duboke duhovne poruke. Njih su četvorica, zajedno sa sunarodnjacima, odvedeni u Babilonsko sužanjstvo. Biblijski zapis ovako ih opisuje: »A ovoj četvorici dječaka, njima Bog dade znanje i razbor u svakoj knjizi i mudrosti; a Daniel je razumijevao sva viđenja i snove.« (Dn 1, 17.) Ova je rečenica bitna za razumijevanje rijetkog dara koji je imao Daniel, kao i njegov izvor. Daniel je povremeno koristio dar, kada ga je Bog nadahnuo, kako bi pojasnio i objasnio Božju volju. On je tumačeći snove služio Bogu, nije tražio novčanu ili bilo koju drugu dobit zauzvrat, te je naglašavao da je izvor tog dara Bog. Moćni vladar Nabukodonozor, kojemu je rastumačio san, ovako je posvjedočio o njegovom daru: »Doista, vaš Bog – on je Bog nad bogovima i gospodar nad kraljevima i otkrivatelj tajni, kad si mogao otkriti ovu tajnu.« (Dn 2, 47.)
Treći je primjer zapis svjedočanstva Božje objave Josipu u snu (čit. Mt 1, 18 – 25). Bog je objavio, po anđelu Gabrijelu, Josipu istinu u svezi njegove zaručnice Marije. Bio je to navještaj izvanrednoga i nadnaravnoga događaja tj. utjelovljena ili inkarnacije Boga u obličju čovjeka u osobi Isusa iz Nazareta. I u ovom slučaju san je sredstvo preko kojega se donosi poruka o izuzetnom događaju: »A rodit će sina, i nadjenut ćeš mu ime Isus, jer on će spasiti puk svoj od grijeha njihovih.« Josipov je primjer zanimljiv jer pokazuje kako se u rijetkim te izuzetnim okolnostima Bog, u snu po anđelu, objavljuje čovjeku.
Zaključak je sljedeći: snovi u »Bibliji« nemaju, sami po sebi, tajnovito ili nadnaravno značenje. Zbog toga ih ne treba gledati kao izvor otkrivenja, uvida u budućnost ili nekih nadnaravnih objava. Biblijska je poruka jasna: Bog je ponekad i ponekom čovjeku, kroz snove, davao poruke koje su bile upućene pojedincima, kako nevjernicima tako i vjernicima. San i snovi pomažu čovjeku da se obnovi, odmori te održava zdravo duševno i duhovno stanje.
Biblijska reformacija 
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.