Reformacijski nauk i pogledi

Brak: Redefiniranje i definiranje

Ilustracija: Mladenci

Nedavno je jedna tvrtka za proizvodnju pametnih telefona, u želji da približi svoj proizvod što većem broju ljudi osmislila slogan koji, otprilike, glasi ovako: Mobitel kao životni suputnik! U želji za približavanjem ideja i prodajom proizvoda nameće se poznata poruka s potpuno drukčijim značenjem.

Iako se čini suvremeni, pa samim time, inovativnim zapravo je to prastari način koja bi se mogla opisati izrekom: »Protivnika porazi njegovim oružjem!« U posljednje vrijeme vrlo se nasrtljivo nameću poznati pojmovi sa potpuno iskrivljenim i drugačijim značenjem. Sve do nedavno vjerovali smo da su životni suputnici bračni drugovi, ali vidimo da je to nekima i mobitel. Možda će se uskoro pojaviti inicijativa da se ova zajednica legalizira i proglasi brakom jer ako je netko nekome životni suputnik onda bi mogli zaključiti da mu je bračni drug.

Želimo podsjetiti što je to brak, a tome pomaže reformirani nauk. »Brak je lijek za nesuzdržljivost koji je ustanovio Gospod Bog i izobilno blagoslovio, volja mu je da žena i muškarac čeznu jedno za drugim nerazdvojno i žive zajedno u punoj u ljubavi i slozi (…) Naučavamo kako brakove treba sklopiti u strahu Gospodnjemu i ne protiv zakona koji zabranjuju određeno krvno srodstvo kako brak ne bi bio incestuozan. Nadalje, supružnici moraju biti sveti i vrlo vjerni, pobožni, puni ljubavi i čistoće. Zato se trebaju čuvati svađa, razdora, požude i preljuba. (…) Roditelji djecu trebaju odgajati u strahu Gospodnjem i trebaju se skrbiti za svoju djecu prisjećajući se riječi apostola: ‘Ako se tko za svoje, osobito za ukućane, ne brine, zanijekao je vjeru; gori je od nevjernika’ 1. Tim 5, 8. Trebali bi svoju djecu poučavati časnim poslovima ili zvanjima da bi se jednoga dana sami uzdržavali. Trebaju ih čuvati od lijenosti i u svemu se održati u istinskoj vjeri Gospodnjoj, kako im ne bi nedostajalo pouzdanja ili da zbog prevelike sigurnosti ili prljave pohlepe postanu nepošteni i bezuspješni.« (II. HV XXIX)

Na kraju vrlo jasno do kraja; zbog pomutnje pojmova potrebno je podsjetiti na poznate od Boga određene, i prirodom zadate činjenice. Brak je zajednica muškarca i žene, a iz nje može nastati obitelj. Obitelj je temeljna ćelija i sigurnost svakoga društva. Zbog toga takav brak treba: štititi, promicati i poticati!

Autor: Branimir Bučanović
Vijesti

Program povodom Dana reformacije

Povodom Dana reformacije (31. listopada 2012.) održano je predavanje uz glazbeni program te podjela tiskovine (LuX) koja je tematski uređena i usklađena sa Danom reformacije.

Glazbeni program održao je orguljaš zajednice: Improvizacijom na korale iz Škotskog psaltira (XVII. st.) «Naš Gospod vlada svemirom!», «Bog stvori zakon savršen!» te «Naš Bog je jaka utvrda!» (XVI. st.).

Održana su predavanja koja je pripremio voditelj pastoralnog rada: «Što je to reformacija, i pregled pokreta», te «Reformacijska pobožnost – stožer reformacije».

Iz prvog predavanja ističemo: «Reformacija je pozitivan duhovni i društveni pokret, koji se formirao i etablirao, pod Božjim nadahnućem i vodstvom, u Europi tijekom 16.st, a čiji su poticaji i učinci vidljivi na društvu današnjice. Donijela je duhovne i organizacijske promjene Crkve, društvene zajednice, ustrojavanja reformiranog kršćanstva, te novog pravca u misli poznatog kao reformirana (protestantska) teologija. Reformacija se sučelila s ustrojem, strukturom, praksom i teologijom tadašnje Crkve. Ovaj je pokret poticao primjenu izvornih načela teologije i prakse kršćanstva, to nije bio revolucionarni pokret, već težnja ka poboljšanju postojeće Crkve i društva. Zbog političkih, ekonomskih i religijskih interesa, te odbacivanja duhovnih reformi promjene su bile teško izvodljive, stoga je došlo do ustrojavanja reformiranih crkava….»

Drugo predavanje naglašavalo je važnost pobožnosti kao temelja duhovnog života i reformacije. Istaknuto je kako se pod tim podrazumijeva: «stanje duha i način na koji osoba, koja je vjernik, ostvaruje svoju vjeru u životu. Različite kršćanske tradicije razvijale su, ali to čine i danas, pristupe kako onostrano približiti čovjeku.» Reformacija ima bogato kulturno, intelektualno, ekonomsko, ali nadasve duhovno nasljeđe, a bez ovog posljednjeg nema reformacije, ali ni kršćanstva. Temelji reformacijske pobožnosti mogu se sažeti u četiri uporišta: Sveto pismo, obraćenje, život s Bogom te zajedništvo vjernika u Crkvi. Oni su temelj duhovnosti i poticaj nasljedovanja vjernicima današnjeg vremena istaknuto je na predavanju.

Prigodni program je okončan zajedničkim druženjem.

Biografije

Salomon: Čovjek pravde i pobožnosti

Ilustracija: Salomonovsko rješenje, Dore

Salomon je bio treći kralj Izraela te sin Davida i njegove supruge Bat-Šebe: 2. Sam 12, 24 ‒ 25. Djelovao je od 965.  ̶  926. pr. Kr. te ostavio velikoga traga u biblijskoj povijesti i oblikovanju starozavjetnoga bogoštovnoga sustava. Vladao je četrdeset godina, a njegov je život opisan u Svetomu pismu: 1. Kr 1 ‒ 11 te 1. Ljet 28, 5 – 2. Ljet 9.

Salomonov je značajan na društvenom planu zbog administrativnih reformirani te uspostavi dvanaest pokrajina kraljevstva po uzoru na dvanaest izraelovih plemena. Za vrijeme njegove vladavine Izrael se razvio u veliku i snažnu državu te je vladao mir. Za razliku od njegova oca vodio je mirotvornu politiku te donio društvenu stabilnost i napredak. To je bilo vrijeme najveće stabilnosti u povijesti Izraela opisano u Bibliji. Kralj je Salomon uspostavio starozavjetni bogoštovni sustav po uzoru na Petoknjižje te izgradio Hramom u Jeruzalemu koji je postao središte starozavjetnoga bogoštovlja te vidljiva nazočnost Boga na Zemlji: 1. Kr 6, 11 ‒ 13. Za razliku od Novog zavjeta u Starom zavjetu Bog je boravio među ljudima na vidljivom mjestu u Hramu, dok su Hram Božji u Novom zavjetu vjernici. Sebi je izgradio veličanstvenu palaču te proširio Jeruzalem. Iako je pred kraj svoga života izgubio srčanost za vjeru te pravio duhovne kompromise, zbog čega je kao posljedica nastupila propast i dioba njegova kraljevstva, ipak, njegov je život poticaj za promišljanje vjere i rast u spoznaji Boga: 1. Kr 11, 1 ‒ 13.

Različiti su događaji, njegova života, opisani u Svetomu pismu, oni svjedoče o njegovoj osobnosti, pobožnosti, predanju i životu s Bogom. Promotrit ćemo neke od njih.

Nastavi čitati “Salomon: Čovjek pravde i pobožnosti”