Editor

Ponekad se može čuti ili pročitati o »Pet točki kalvinizma«. Postoje oni koji misle, govore i pišu da one predstavljaju sve ono što reformirani nauk poučava. Takovo mišljenje nije točno te dovodi do zablude. Namjera je ovoga članka pojasniti izvorišno, i pojmovno značenje teme.

Na Sinodi je Reformiranih Crkava Nizozemske donesen dokument (tzv. Kanoni Sinode u Dortu) kojim se izražava nauk tih crkava glede teološke kontroverze koja se je pojavila među njima, te njihova odgovora na to pitanje. Sažet je u akrostihu TULIP (hrv. tulipan), nacionalnom cvijetu Nizozemske, pa odatle i naziv sažet u pet točki od kojih svako slovo označava ključnu pouku kao odgovor na sumnje koje su potaknule ovu Sinodu. Održana je u Dortu (Dordrechtu) od 13. studenog 1618. do 9. svibnja 1619. godine. Na tomu su okupljanju pored predstavnika iz Nizozemske bili i predstavnici iz Švicarske, Francuske, Njemačke, te Ujedinjenog Kraljevstva, pa je ta Sinoda imala i međunarodno značenje. Ovo je pitanje privuklo pozornost europskih, a potom i reformiranih kršćanima SAD-a, te kasnije i drugdje.

Nastavi čitati →

Budući su Zagrepčani bili previše otvoreni za reformaciju, nije postojalo drugog načina da ih se sankcionira pa su doneseni oštri zakoni protiv kalvina i luterana, u nakani da ih se prozelitizira ili iskorijeni. Ako se nisu htjeli pokoriti inkviziciji vršeni su sustavni, organizirani i različiti načini pritisaka i zlostavljanja.

Prema tvrdnjama povjesničara Franje Buntaka temeljni razlog osnivanja zagrebačkog sjemeništa bio je kako bi mladi, koji su na studijima u inozemstvu u velikom broju prihvaćali reformacijsko kršćanstvo, bili kontrolirani, te na sve načine zadržani u okviru postojeće religije. Unatoč represiji mnogi su prihvaćali reformacijsku religioznost. Kako bi Hrvatima uništili slobodu vjeroispovijedanja te zatočili savjest donesen je 5. srpnja 1604. zakon, a inkvizitorske ovlasti dobiva biskup Šimun Bratulić.

Nastavi čitati →