
Dvojica su učenika opisali duhovno prosvjetljenje, koje su imali na putu za Emaus, a koje se dogodilo na uskrsni dan pri susretu s Isusom.
»A njima se otvoriše oči te ga prepoznaše. I on iščeznu ispred njih. I rekoše jedan drugomu: ‘Nije li srce naše gorjelo u nama dok nam je putem govorio i dok nam je razlagao Pisma?’« Lk 24,31–32.
Tek kada nas Bog prosvijetli, otvori “duhovne oči”, onda možemo vidjeti duhovnu stvarnost. Zbog toga, molimō Boga da nam prosvijetli um i srce da spoznamo njegove istine.
Mnogi pojedinci i skupine u potrazi za duhovnim ostanu na emocionalnoj razini, te se izgube u nejasnim bespućima. Iz duha odu u dušu, a na kraju zaglave u tijelu. Zato treba uočiti i naučiti: spoznaja Boga može se imati samo ako nas Bog prosvijetli. Najčešće dolazi težim putem, u trenutku kada Bog odluči i smatra da je najpotrebnije – otvore se duhovni obzori.
Većina religija današnjice, a to uključuje i kršćanske denominacije, temelje se na ponavljanju naučenih formula, fraza, pokreta, obreda koji su primili od svojih autoriteta. Na ovom biblijskom primjeru zorno vidimo da se istinska duhovnost ne može naučiti. Mogu se naučiti religijske informacije, obredi, religijski spisi od početka do kraja, a opet završiti u nevjeri ili ostati samo na religiozno-informativnoj razini.
Dakle, istinski, duhovno obnovljena osoba se postaje od Boga po djelovanju Duha Svetoga, a to je vidljivo i danas.
Prema biblijskoj objavi Isus je danas u nebeskoj Svetinji nad svetinjama gdje moli i zagovara. »Jer Krist ne uđe u rukotvorenu Svetinju, protulik one istinske, nego u samo nebo, da se sada pojavi pred licem Božjim za nas.« (Heb 9,24.) Iako ga danas ne možemo fizički vidjeti kao ova dva učenika, vjerujemo i nadamo se da ćemo ga vidjeti u nebeskoj slavi koja je određena onima koji vjeruju, ostaju i opstanu na putu spasenja.
Isus je ostavio duboki duhovni trag na ove učenike, a to je istina za sve vjernike do današnjice.

Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.