Jan Hus: Slavenski reformator

Car Žigmund (vodio je rat i protiv Hrvata) potaknuo je papu Ivana XXIII. na sazivanje Koncila u Konstanci (1414. ‒ 1418.) ne bi li prekinuo sukobe i šizmu papinstva te uništio sve hereze. Svećenik, profesor, i rektor koji je uznemirio duhove bio je pozvan razjasniti svoja stajališta. Obećan mu je siguran dolazak, pošteno saslušanje i povrat kući. Kao mnogo puta prije i poslije bilo je to »obećanje ludom radovanje!«

Jan Hus je rođen u Husinecu (Bohemija) oko 1371. Iako je potjecao iz skromne obitelji uspio je radom i upornošću završiti Karlov fakultet u Pragu te magistrirati 1396. Za svećenika Rimske Crkve ordiniran je 1400., te nedugo nakon postaje dekan fakulteta. Službu propovjednika imao je u Betlehemskoj kapeli u Pragu. Osnovana je 1391. sa svrhom propovijedanja Svetoga pisma na češkom jeziku, propovjednik je bio do 1412. Tijekom tog vremena počinje predano pisati. Hus je djelovao u vrijeme kada je Rimska Crkva bila u velikim duhovnim, strukturalnim i eklezijalnim nesuglasicama i sukobima (korupcija, simonija, papska šizma). Ključan utjecaj na razvoj njegove misli i stajališta imao je, teolog i propovjednik iz Engleske, John Wyclife († 1384.). Kršćanski reformator je, između ostalog, naučavao da Crkva treba biti: materijalno skromnija, manje svjetovna, svećenici u službi navještaja Riječi Božje, a Biblija dostupna na narodnom jeziku. Proučavajući njegove spise Hus zaključuje da je u mnogim stajalištima bio u pravu, pa počinje propovijedati neke Wyclifove nauke. Problemi se počinju javljati kada su Wyclifovi spisi proglašeni heretičkim (1403.). Iako nije dijelio sve ideje one koje jest mnogima su bile problematične: primat Svetoga pisma nad religijskom organizacijom, predodređenje (predestinacija) duhovne zajednice vjernika ne mora biti isto što i organizacija Rimske Crkve, materijalna skromnost Crkve itd. Njegova stajališta o češkom nacionalnom identitetu, također, su smatrana radikalnima i nisu bila prihvaćena. Zbog propovijedanja i promicanja biblijsko-slobodarskih pogleda Jan Hus je imao velikih problema. Papa je prokleo Prag (1412.) i zabranio održavanje vjerskih službi dok je Jan Hus u gradu. Kako bi smirio sukobe odlazi iz Praga, ali je boravio u okolnim mjestima te propovijedao na narodnom, a pisao na češkom i latinskom jeziku. Hus je imao podršku u narodu i plemstvu, no politički moćnici su bili jači, a glas istine njima nebitan! Kada je došao na Koncil u Konstancu ‒ uz Carevo obećanje da će biti slobodan ‒ odmah je uhićen, bio je sedam mjeseci utamničen te reda radi tri puta saslušan. Nije imao pošteno suđenje, a egzekutiran je spaljivanjem na lomači 7. srpnja 1415.

Njegovo mučeništvo se povezuje i sa navodnim proroštvom koje je dao na lomači. Poručio je kako će za sto godina Bog podići čovjeka koji će prenijeti Istinu i kojega neće moći zaustaviti! Mali germanski gradić postati će pozornica sa koje će se za 102 godine (1517.) proširiti slobodarska misao koju nisu uspjeli uništiti ni spaliti. Njezin je glas bio Martin Luther, a duhovnu vatru zapalio je Bog kako bi pokrenuo evanđeosko-reformacijsku promjenu!