Hrvatska reformacija

Krstjani: Južnoslavenski predreformacijski pokret

Crkvica

Reformacijski kršćanski pokret ‒ koji je ostavio dubokoga traga na razvoju kršćanske religioznosti ‒ svoje oživotvorenje zahvaljuje i predreformacijskim pojedincima i pokretima koji nisu zaobišli ni hrvatska područja. Josip Horvat iznio je zanimljivo i upečatljivo stajalište glede ovog pitanja, o kojemu ćemo u nastavku pisati: »Geografske i političke prilike učinile su Bosnu rodnicom europskih protestantskih pokreta, koji teže općeljudskost kršćanstva stopiti s nacionalnom individualnošću.« (Horvat, str. 215.)

Prema prihvaćenom mišljenju, među reformacijskim teolozima, tijekom povijesti postojali su pojedinci i pokreti koji su se odupirali prevladavajućoj kristijaniziranoj poganskoj religioznosti. Taj je oblik religioznosti služio održavanju carskoga političkoga kulta i latinsko-bizantskih običaja. Takova je religioznost služila svjetovnim silnicama i kristijanizirala običaje poganskih kultura. Ipak su među njima bili pobožni reformatorski pojedinci (npr. Petar Valdo, John Wycliffe, Jan Hus), i pokreti (npr. valdezi, krstjani, husiti, wyclifovci), a njihova će se nastojanja, više-manje, ostvariti u reformacijskom pokretu 16. stoljeća. Latinski svijet prošao je duhovnu i društvenu reformu i ostvario veliki napredak, iako mnogi smatraju nedovoljan, upravo zahvaljujući reformaciji.

Nastavi čitati “Krstjani: Južnoslavenski predreformacijski pokret”
Reformacijski nauk i pogledi

Lutherova ruža

Lutherova ruža

Ponekad se na: slikama, štitovima, germanskim gradskim pečatima, okovratnicima ili Evangeličkim crkvama može vidjeti znak koji se veže za reformatora Martina Luthera († 1546.). Pojedini će luterani s ponosom isticati amblem, a mi ćemo pojasniti njegovo evanđeosko značenje.

Martin Luther je osmislio znak ne bi li s lakoćom pojasnio temeljne poruke Evanđelja i svoga nauka. Dana 8. srpanja 1530. u pismu, kojega je napisao u Koburgškom dvorcu, pojasnio je smisao i značenje tzv. Lutherove ruže.

Nastavi čitati “Lutherova ruža”
Biografije

Misionari Slavena



»Stvoritelj je svega stvorio osim anđela i životinje i čovjeka. Čovjeka je govorom i razumom izdigao iznad životinja, a srdžbom i pohotom odvojio od anđela. Čemu se čovjek više približi, postaje mu sličniji ‒ anđelima ili životinjama!« Sv. Ćiril

Ćiril (rođ. Konstantin) i Metod (rođ. Mihael) nazivaju se još Slavenski blagovjesnici, Sveta slavenska braća, i Slavenski apostoli. Bili su Grci rodom iz Soluna. Otac Lavov bio je imućni časnik, sa suprugom Marijom imao je sedmoro djece. Najstariji je bio Metod (rođen oko 820.), a najmlađi Ćiril (rođen 826. ili 827. po. Kr.). Od djetinjstva su bili u doticaju sa Slavenim, koji su u velikom broju živjeli u njihovoj okolici, te su naučili njihov jezik i običaje.

Nastavi čitati “Misionari Slavena”