Hrvatska reformacija

Reformacija u Dalmaciji (6. dio)

Dalmacija


Prostor Dalmacije, za razliku od ostalih dijelova Hrvatske, nije bio duboko zahvaćen reformacijskim kršćanstvom.

To ne znači da nije bilo vjernika — ljudi, klera, te plemstva sklonog reformacijskom kršćanstvu; ali snažan i strašan utjecaj rimske inkvizicije, borbe za preživljavanje, društvene nestabilnosti, blizina poturčene Bosne, te feudalna, materijalna i politička isprepletenost Rimske Crkve s Mletačkom Republikom nisu išli u prilog reformacijskom kršćanstvu.

Kako bi širila propagandu i represiju rimska inkvizicija imala je dva uporišta: Zadar još od 13. st., te Dubrovnik od 16. st.; radila je organizirano na tomu da Hrvate veže za Rimsku Crkvu koja je bila vodeća politička sila vezana i povezana s Mlečanima u Dalmaciji. Kazne za reformacijske kršćane bile su u rasponu od »blagih« (stigmatizacija i segregacija) do smrtnih te pljačke imovine.

Povjesničar Bože Mimica ovako je sažeo ovo pitanje, u svojoj knjizi »Dalmacija u moru svjetlosti«.

»Povijesni izvori spominju mnoga imena inkvizitora u našim krajevima, ali su progonili razne vrste heretika, u prvom redu bogumile i patarene. Inkvizicija na mletačkom području započinje djelovati polovicom 13. st., ali pravi značaj dobiva tek za vrijeme širenja protestantizma. Za inkviziciju je u Mletačkoj Republici bio zadužen Sveti oficij. Sačinjavali su ga predstavnici državne vlasti, papinski nuncij, vikar i mletački patrijarh. (…) Sveti oficij djelovao je dva i pol stoljeća, a u njegovu arhivu sačuvano je oko 200 procesa vođenih protiv Hrvata. Najčešće su osuđivani za pristajanje protestantizmu, prijelaz na islam, ili na pravoslavlje i za vjerovanje u magiju i demone. Među optuženima spominju se i poznata imena naše povijesti, npr. Mark Antun de Dominis (1560. — 1624.), biskup u Senju (1600.) i nadbiskup u Splitu (1602.) i neki ugledni članovi plemićkih porodica iz dalmatinskih gradova. Osim široko zasnovane akcije za suzbijanje reformatorskog pokreta, Katolička crkva nije se odrekla nikada svojih težnji da tzv. šizmatičku, tj. Istočnu crkvu podvede pod svoju dominaciju.«


Autor (tekst i fotografija): Branimir Bučanović, Reformacija u Hrvatskoj, Daba copy centar, Zagreb 2016.