Reformacijski nauk

U ovom ćemo članku pojasniti što je to izvorište i kako se tumači reformacijski nauk koji ima tri temeljna pravca: evangelički, reformirani i anglikanski.

»Biblija« je izvorište i vrhovništvo nauke, morala, života i pobožnosti. »Biblija« je Božja riječ i objava Boga čovjeku. Kroz »Sveto« pismo upoznajemo Istinu te činjenice koje je Bog htio objaviti. Kroz »Bibliju« se upoznaje Bog onoliko koliko se objavljuje u svojoj riječi, ta je objava konačna, dostatna za spasenje i razumijevanje Svemogućega. Kroz tu objavu dobiva se cjelovita slika o Bogu, planu i putu spasenje, novomu i vječnomu životu. Tamo gdje »Biblija« jasno naučava od toga se ne odstupa! Nejasna i granična pitanja se promatraju kroz opći nauk koji je jasno izražen u »Bibliji«.

Reformacijski nauk se tumači i pojašnjava na temelju tradicionalnih i opće prihvaćenih vjerovanja kršćanstva.

Tradicionalna vjeroispovijedanja: »Apostolsko«, »Nicejsko-Carigradsko« (325. i 381. po. Kr.), »Atanazijsko vjerospovjedanje« (500. po. Kr.), »Kalcedonsko« (451. po. Kr.).

Evangelička vjerovanja sažeta su u »Konkordijskoj knjizi« (1580.). Ističe se »Augsburgško vjeroispovijedanje« (1530.), »Lutherov kraći i duži katekizma« (1529.), i »Konkordijska formula« (1577.). Reformirana vjeroispovijedanja i katekizmi: »Heildelbergeški katekizam« (1563.), »II. Helvetsko vjeroispovijedanje« (1566.), su dva najznačajnija dokumenta koji određuju reformiranu teologiju te su opće prihvaćena i priznata. Pored navedenog značajna su; »Belgijsko vjeroispovijedanje« (1561.), »Kanon Sinode u Dortu« (1619.), »Westministersko vjeroispovijedanje« (1646.); »Duži i Kraći katekizam« (1649.), »Francusko vjeroispovijedanje« (1559.), »Valedenzijansko vjeroispovijedanje« (1120. i 1544.) i »Škotsko vjeroispovijedanje« (1560.). Anglikanska vjerovanja sažeta su u »Knjizi zajedničkih molitvi« (1549.) te »Trideset i devet članaka vjerovanja« (1571.).

Treba naglasiti da je reformacijska nauka prošla mnoge teološke i praktične revizije. Po pojedinim pitanjima ublažena su ili redefinirana stajališta, pa se ta vjerovanja trebaju sagledavati i iz povijesnog diskursa tadašnjih odnosa i vjerovanja.